24.07.2005., nedjelja
Zrnce za razgovor uz kavu
U naslovu parafrazirah staru Vikendovu rubriku jer slijedi ne�to �to sam odavno htio staviti ovdje, kao uvod u sljede�e postove. Onaj o jezi�arima (odnosno klasi�arima i suodnosu hrvatskog i latinskog jezika) koji nedavno spomenuh pri�ekat �e neko bolje vrijeme, jer danas �elim biti blag. Za Vratovi�a i njegove savjete uvijek ima vremena...
SMS vratio aorist i imperfekt u hrvatski jezik
"Jesi li bio kod zubara?" - "Bijah", "Vidjeh te pred faxom" ili "Saznah da si u Gr�koj" nisu nikakvi knji�ki primjeri nego poruke odaslane SMS-om koje je prou�avaju�i pojave u jeziku izazvane (potaknute) novim tehnologijama prikupila dr. Milena �ic Fuchs s Odsjeka za anglistiku Filozofskoga fakulteta Sveu�ili�ta u Zagrebu. Kako su gotovo zaboravljena glagolska vremena za koja se misli da jo� samo zadaju glavobolje �kolarcima uskrsnula u porukama �to ih oda�ilju govornici kojima je od 20 do 60 godina znanstveno je prvi put u nas propitkivala ba� dr. Milena �ic Fuchs. Njezin �lanak Communication Technologies and their Influence on Language: An Example from Croatian ("Komunikacijske tehnologije i njihov utjecaj na jezik: primjer iz hrvatskoga") objavljen je u znanstvenom �asopisu SRAZ.
Primjer je za hrvatski jezik i te kako va�an jer se i u svijetu rijetki lingvisti bave utjecajem modernih tehnologija na jezik, a jo� rje�i smatraju da preko SMS poruka i interneta u chat-grupama (pri�aonicama, brbljaonicama) nastaje novi oblik jezika, koji nije ni govorni ni pisani.
Dr. �ic Fuchs misli pak kako nismo jo� dovoljno svjesni toga da se ritual komuniciranja u svijetu suvremenih tehnologija promijenio i da upravo te tehnologije imaju svoje zakonitosti koje utje�u na jezik. Da je to o�ito i na primjeru ponajprije aorista i imperfekta u hrvatskom, vidi se i po tome �to zbog broja slovnih mjesta na zaslonu mobitela aorist zauzima zna�enjska polja drugih pro�lih vremena pa tako onaj koji �alje poruku nije napisao "Saznao sam da si u Gr�koj" nego "Saznah da si u Gr�koj".
Poruku je poslao 24-godi�nji student, no aoristom se slu�e i 40-godi�njaci. To se vidi i u sljede�oj poruci: "Pa kaj si radila u tramvaju u 20 do 8? ja tek sad progledah", pa �e prije nego �to se netko dosjeti ponovo napamet rasteretiti �kolski program, okomljuju�i se na aorist i imperfekt kao na ostatke pro�lih vremena, biti nu�no sustavnije se pozabaviti komunikacijom koju posreduju suvremeni mediji.
Na seminarima, ka�e dr. Milena �ic Fuchs, studenti su i te kako zainteresirani za prou�avanje poruka koje svakodnevno i �alju jedni drugima SMS-om ili internetom svojim profesorima, a u kojima gdjekad upotrebljavaju i oblike za koje se pouzdano ne zna jesu li aorist ili imperfekt. Tako je u primjeru "Jesi li obukao tamno odijelo?"; "Imah tamno odijelo" ili pak "Nisam se moga javljat jer vozih", �to tako�er pokazuje da je uporaba aorista ili imperfekta povezana s ograni�enjima suvremenih tehnologija, odnosno s brojem slovnih mjesta.
S obzirom na dana�nju upotrebu tih glagolskih vremena, stoga je zanimljivije podsjetiti na Sintaksu hrvatskoga knji�evnog jezika akademika Radoslava Kati�i�a, koji 1986. isti�e: "Premda je imperfekt u hrvatskom knji�evnom jeziku izrazito stilski obilje�en i zato razmjerno rijedak i ograni�en na odre�ene vrste tekstova, ipak je on u knji�evnom izrazu sna�no ukorijenjen i va�an u sustavu glagolskih vremena jer predstavlja barem mogu�nost da se pro�lost kod trajnih glagola razlu�i od gotove sada�njosti pa njihovo nerazlikovanje, iako �esto i prete�no, ostaje ipak samo fakultativna neutralizacija, a pun sustav ostaje uvijek virtualno prisutan, pa se i u najle�ernijem stilu uvijek mo�e aktualizirati."
Prema Kati�i�evu mi�ljenju, uporaba aorista u hrvatskom knji�evnom jeziku nije stilski neutralna, a rabi se vi�e i lak�e nego imperfekt. Kako SMS porukama u Hrvata 1986. nije bilo ni traga ni glasa, to je zanimljiviji povratak aorista i imperfekta, sna�no ukorijenjenih u sustavu glagolskih vremena.
Novi lingvisti�ki i komunikacijski fenomen zahtijevat �e stoga i dopunu �kolskogramati�kih definicija prema kojima se aorist ponajvi�e upotrebljava u jeziku knji�evnosti, a u razgovornom se jeziku rijetko mo�e �uti. Za imperfekt se tvrdi da ga u razgovornom jeziku gotovo uop�e nema te da je zbog toga danas neobi�an, no i jedno i drugo glagolsko vrijeme s novim tehnologijama zadobivaju, o�ito, i novo mjesto. Dodu�e, i na uzorku od 800 poruka dr. �ic Fuchs ustanovila je da oda�iljatelji poruka rabe u imperfektu ponajvi�e oblike glagola "biti".
Pisci poruka u kojima su aorist i imperfekt obrazovaniji su od prosjeka, no i dana�nji nara�taji koji tek postaju �itatelji, a mobitele dobivaju nerijetko i prije nego �to nau�e �itati, imaju priliku susresti se s tim glagolskim vremenima. O njima �e najbolje spoznaje ste�i iz Pri�a iz davnine Ivane Brli�-Ma�urani�. U jednoj od njih, Kako je Potjeh tra�io istinu, i sljede�a je re�enica: "Bija�e dobar komad puta do onog mjesta, gdje bijahu p�elci. No svi tri brata poznavahu �umske prolaze, zato u�o�e sigurno i radosno u �umu", �to pokazuje neslu�ene stilske ljepote i aorista i imperfekta. Mo�da dana�nja tehnologija, makar i svojim ograni�enjima, utre put i povratku tih glagolskih vremena i u suvremenu knji�evnost.
A glad za komunikacijom u Hrvatskoj gotovo je nezasitna. Zemlja s malo vi�e od 4,3 milijuna stanovnika ima 2,5 milijuna mobitelskih brojeva. Komuniciranje mobitelom i poruke koje se tako �alju postaju veoma va�an, svakako nedovoljno istra�en dio jezi�noga korpusa. Gra�ani Hrvatske na mjesec SMS-om �alju u prosjeku 70 poruka, a europski je prosjek 25 poruka. Omiljenost esemesiranja obja�njava se jeftino�om, ali i time da samo 37 posto ku�anstava ima ra�unalo, a samo ih se 27 posto slu�i internetom.
|
- 22:45 -
Prokomentiraj (38) -
Ispi�i -
#
05.07.2005., utorak
O�trina
O�tar sam katkad prema na�im jezi�arima. A ni ubudu�e ne�u biti bla�i. Jer oni mogu mijenjati stvari. U�initi ih boljima. No �ini mi se da jedino - kompliciraju.
Ali ja sam tu nebitan. Bitan je (samo) jezik. S tim se svi sla�emo, je li? Dogovorite se onda, dame i gospodo, o novom pravopisu, uskladite ga s gramatikom, i rije�ite se iznimaka, dubleta, tripleta... Neka ga napi�e osoba izabrana tajnim natje�ajem - premda se ve� po stilu sve unaprijed zna, ali zadovoljimo formu - i podijeli lovu od autorskih prava svima, ako treba. Ne�emo se pretvarati da je to u cijeloj pri�i sporedno, golem je novac u igri.
Posljednji pravopis ne �elim komentirati. Shva�am koncepciju, jer neki su upitni dijelovi njime zavr�eni (refleks jata u strjelica, primjerice), a sve dosad bilo je, kao, prijelazno rje�enje. Ne sla�em se, me�utim, s njenim ciljevima, s njezinom metom. O tome je, �ini se, bilo premalo dogovora. I opet je pismena manjina nepismenom u�inila ve�inu...
Ne�u ni o Ministarstvu, koje podupire i jedne, i druge, i tre�e, umjesto da �akom udari po stolu i ka�e: "Dosta!" O�ito je da trebamo nekakav ured za jezik, kao u NDH. Ina�e �e nam skrb o nacionalnim vrijednostima ostati samo deklarativna.
Uvrijedim li koga svojim pisanjem, neka mi oprosti. No ja sam, rekoh, neva�an. Va�an je samo jezik, ta beskrajna energija koja u trenucima ozarenosti oblikuje ljudski um. On je iznad svega. A pogotovo iznad malih, pojedina�nih interesa.
|
- 20:06 -
Prokomentiraj (43) -
Ispi�i -
#
01.07.2005., petak
O imenima i crticama
Naslovnica Bloghaera �ovjeku poput mene doista mo�e biti nepresu�an izvor inspiracije. Potro�io bih nekoliko razreda ve�ernje �kole da ispravim sve pogre�ke pa �u se zato usredoto�iti samo na najuo�ljivije. Konkretno, sklanjanje stranih imena.
John Wayne nije poluslo�enica, i nema razloga da se deklinira samo prezime. U skladu s pravilima koja vrijede u na�em jeziku, sklanja se svaki dio imena:
N John Wayne
G Johna Waynea
D Johnu Wayneu
A Johna Waynea
V John Wayne
L Johnu Wayneu
I Johnom Wayneom.
Od tog na�ela odstupaju samo imena stranih sportskih klubova, ko�arka�kih, nogometnih, ragbijskih..., koja se dekliniraju kao poluslo�enice:
N Manchester United
G Manchester Uniteda
D Manchester Unitedu
A Manchester United
V Manchester United
L Manchester Unitedu
I Manchester Unitedom.
Ali:
N Kamen Ingrad
G Kamena Ingrada
D Kamenu Ingradu
A Kamen Ingrad
V Kamen Ingrad
L Kamenu Ingradu
I Kamenom Ingradom.
Za�to? Zato �to nema crtice! I tu su pravila jasna. A to, na�alost, ne razumiju Babi� i bratija kada su ukinuli taj pravopisni znak u imenima kao �to su Ivani� Grad i Herceg Bosna, �ime su opasno naru�ili sustav i pretvorili jezik u vlastiti poligon i pr�iju. I bez obzira na njihova obja�njenja i razloge, ja je uvijek stavljam izme�u spomenutih rije�i, jer se samo tako imena mogu pona�ati, odnosno sklanjati kao (uobi�ajene) poluslo�enice.
Za pravo mi daju i gospoda iz Instituta za jezik i jezikoslovlje, koji su se tako�er okomili na Trio Fantastikus zbog njegova nevje�tog eksperimentiranja i nedosljednosti. Pa se jednom crtica pi�e, a drugi put ne. Katastrofa! To �to je netko akademik ne zna�i, o�ito, da je cijepljen od gluposti.
Uglavnom, u Jezi�nom savjetniku IHJJ-a, na koji se pozivam, stoji da se crtica pi�e i u Herceg-Bosni, i u Ivani�-Gradu, i u d�ez-glazbi, i u bruto-iznosu, i u Croatia-osiguranju (jer bi ina�e bilo: Croatiji osiguranju), i u Kamen-Ingradu...
A to je, mislim, mnogo bolje - ili �ak jedino dobro - rje�enje.
|
- 20:27 -
Prokomentiraj (22) -
Ispi�i -
#
|
