Prijeđi na sadržaj

Thomas Sankara

Izvor: Wikipedija
Thomas Sankara
Rođenje21. prosinca 1949.
Yako, Francuska Gornja Volta
Smrt15. listopada 1987.
Ouagadougou, Burkina Faso
predsjednik Burkine Faso
4. kolovoza 1983. – 15. listopada 1987.
PredsjednikJean-Baptiste Ouédraogo
PrethodnikJean-Baptiste Ouédraogo
NasljednikBlaise Compaoré
premijer Gornje Volte
10. siječnja 1983. – 17. svibnja 1983.
PrethodnikSaye Zerbo
NasljednikYoussouf Ouédraogo

Thomas Isidore Noël Sankara (Yako, 21. prosinca 1949.Ouagadougou, 15. listopada 1987.) bio je vojni kapetan, 5. predsjednik Gornje VolteBurkine Faso od 1983. do 1987. godine, revolucionar i teoretičar panafrikanizma.[1][2] Po dolasku na vlast pokrenuo je veliki broj reformi te je bio popularan u svom narodu. Zbog svoje karizme i uloge vođe Revolucije, ostao je upamćen pod nadimkom „afrički Che Guevara“.[1][3][4] Promijenio je ime države Gornja Volta u Burkina Faso.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Rani život

[uredi | uredi kôd]

Thomas Sankara sin je Marguerite Sankare i Samboa Josepha Sankare rođen je u rimokatoličkoj obitelji 1949. godine u gradu Yakou.[5] Pohađao je osnovnu školu u Gapui a srednju u Bobo-Dioulassou. Njegov otac borio se u francuskoj vojsci za vrijeme Drugog svjetskog rata i nacisti su ga bili pritvorili. Njegova obitelj je željela da postane katolički svećenik.

Vojna karijera

[uredi | uredi kôd]

Nakon stjecanja osnovnog vojnog znanja u srednjoj školi 1966. godine, karijeru u vojsci započeo je s 19 godina kada je poslan na Madagaskar da se školuje za časnika. Tamo je upoznan s marksističkom literaturom te je bio svjedok narodnih ustanaka protiv Philiberta Tsiranana. Marksizam je bilo presudan za njegovo političko opredjeljenje.[6] Po povratku u Gornju Voltu 1972. godine, istakao se herojstvom u pograničnom ratu protiv Malija 1974. godine. U kasnijim godinama života, nije se ponosio učešćem u ovom ratu opisujući ga pogrešnim i nepravednim. Dodatne simpatije među građanima glavnog grada Ouagadougoua stekao je svirajući gitaru u glazbenom bendu i vozeći se na motociklu. Godine 1976. je postao zapovjednik u Centru za vježbavanje komandosa u Pôu. Iste je godine upoznao Blaisea Compaoréa, koji će kasnije biti njegov najbliži suradnik. Ubrzo su njih dvojica, zajedno s još nekoliko voltanskih časnika, postali članovi tajne marksističke grupe časnika.

Ulazak u politiku

[uredi | uredi kôd]

Sankara je ušao u politiku rujna 1981. godine kada je bio postavljen za državnog tajnika za informacije u vojnoj vladi. Međutim, dao je ostavku na tu funkciju 21. travnja 1982. godine i prešao u oporbu vladi, jer mu se nije sviđalo što rade protiv općih interesa naroda. Nakon puča 7. studenog 1982. godine od strane bojnika Jean-Batista Uedraogoa, Sankara je postao premijer, ali je otpušten 17. svibnja i stavljen u kućni pritvor nakon posjete sina francuskog predsjednika i savjetnika za afrička pitanja, Jean-Christophea Mitterranda. Stavljanje još dvojice časnika u pritvor uzrokovalo je narodni ustanak.

Predsjedništvo

[uredi | uredi kôd]

Blaise Compaoré organizirao je 4. kolovoza 1983. godine puč nakon kojeg je Sankara postao novi predsjednik Gornje Volte. Kao revolucionar, bio je inspiriran kubanskim revolucionarima Fidelom Castrom i Che Guevarom te ganskim vođom Jerryem Rawlingsom. Pokrenuo je niz reformi koje je nazvao demokratskom i narodnom revolucijom, a njegova politka temeljila se na antiimperijalizmu, borbi protiv korupcije, pošumljavanju zemlje, iskorijevanju gladi, te stavljanju obrazovanja i pružanja zdravstvenih usluga na prvo mjesto. Jedan od prvih ciljeva koje je trebalo riješiti bilo je poboljšanje statusa žena u državi. Njegova vlada sastojala se od velikog broja zaposlenih žena, što je bio presedan u Zapadnoj Africi. Zabranio je obrezivanje ženskih genitalija, prisilnu udaju i poligamiju, poticao je rad žena u poslovima van kuće, te da pohađaju školu usprkos trudnoći. Sankara je promovirao kontracepciju i ohrabrivao muževe da odlaze na tržnicu i pripremaju ručak kako bi iskusili odgovornost za koju su većinom bile zadužene žene. Sankara je bio prvi afrički vođa koja je postavio žene na visoke položaje u vladi i dozvolio im da grade karijeru u vojsci. Sankarina vlada bila je prva afrička vlada koja je službeno i javno priznala epidemiju side kao glavnu prijetnju Africi. Na prvu godišnjicu svog dolaska na vlast, Gornja Volta je preimenovana u Burkinu Faso, što u prijevodu s jezika Mosi i Bamanankan znači „zemlja uspravnih ljudi“. Izrađena je nova zastava, a Sankara je napisao i novu himnu Une Seule Nuit.

Ubojstvo

[uredi | uredi kôd]

Dana 15. listopada 1987. godine izvršen je državni udar. Sankaru je ubila naoružana skupina, koju je organizirao njegov bivši suradnik Blaise Compaoré. Sankarino tijelo je raskomadano i pokopano u neoznačenom grobu, njegova udovica i dvoje djece pobjegli su iz zemlje.[7] Compaoré je odmah preokrenuo nacionalizacija, poništio gotovo sve Sankarine odluke, vratio Burkinu Faso u članstvo Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke i s vremenom uklonio gotovo sva obilježja Sankarine vladavine.[8]

Izvor

[uredi | uredi kôd]
  1. a b Burkina Faso Salutes "Africa's Che" Thomas Sankara by Mathieu Bonkoungou, Reuters, 17. listopada 2007.
  2. Thomas Sankara Speaks: the Burkina Faso Revolution: 1983-87, by Thomas Sankara, edited by Michel Prairie; Pathfinder, 2007., str. 11
  3. Thomas Sankara, Africa's Che GuevaraArhivirana inačica izvorne stranice od 2. srpnja 2012. (Wayback Machine) by Radio Netherlands Worldwide, 15. listopada 2007.
  4. Africa's Che Guevara by Sarah in Burkina Faso
  5. [1]Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. rujna 2007. (Wayback Machine) [2]Arhivirana inačica izvorne stranice od 17. kolovoza 2007. (Wayback Machine)
  6. Thomas Sankara Speaks: the Burkina Faso Revolution: 1983-87, by Thomas Sankara, edited by Michel Prairie; Pathfinder, 2007., str. 20-21
  7. Sankara v. Burkina FasoArhivirana inačica izvorne stranice od 30. rujna 2007. (Wayback Machine) by the Canadian Council on International Law, March 2007
  8. Mason, Katrina &, Knight, James. 2011. Burkina Faso, 2nd. The Globe Pequot Press Inc. ISBN 9781841623528 pg 31

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Thomas Sankara

Video/Film

[uredi | uredi kôd]